Hrvatska elektroprivreda do 2016. godine planira u gradnju novih proizvodnih objekata uložiti 25 milijardi kuna. Taj poprilično ambiciozan plan predstavio je danas predsjednik uprave HEP-a Zlatko Koračević, govoreći o strategiji nacionalne elektroenergetske kompanije u razdoblju od 2012. do 2016. godine. Pritom je iznio želju da već 2017. godine Hrvatska postane elektroenergetski neovisna, odnosno da država bude neto izvoznik električne energije.
– Postavili smo visok cilj, ali uvjeren sam da imamo dovoljno stručnosti i energije da taj cilj i ostvarimo. Velik investicijski ciklus financirat ćemo dijelom iz vlastitih sredstava, dijelom uz pomoć zaduženja, a tražit ćemo i privatne partnere na nekim projektima – rekao je Koračević te dodao da je stav uprave kompanije kako hidroenergetske projekte zbog njihove iznimne isplativosti ne bi trebalo prepuštati stranim partnerima, već da bi ih mogli financirati domaći mirovinski fondovi pa i sami građani.
Povrh gradnje novih elektrana HEP do 2016. planira uložiti oko 2,1 milijardu kuna u revitalizaciju svojih postojećih objekata, a kompanija se namjerava širiti i u segmentu obnovljivih izvora energije. Ipak, HEP-ov plan već je izazvao skepsu među pripadnicima stručne zajednice, gdje ga mnogi smatraju nerealnim. Primjerice, planom je predviđeno da HEP samo 2014., i to samo u segmentu proizvodnje, počne razvoj čak osam novih projekata. S obzirom na iznimno slabu razvojnu aktivnost HEP-a tijekom posljednjih desetljeća, vrlo je upitno ima li kompanija stručnih i kadrovskih kapaciteta za vođenje tako opsežnog investicijskog ciklusa. Toga su, čini se, svjesni i u HEP-u pa je Koračević najavio da će za sve projekte koje ne budu mogli sami voditi tražiti međunarodne partnere.
– Raspisivat ćemo međunarodne natječaje za projektni menadžment, ali u koji bi bili uključeni i naši stručnjaci. Tako bismo odgajali kvalitetne kadrove za budućnost – rekao je Koračević.
>> HEP dobio 1,5 milijuna eura za Zagreb na Savi
Koliko će ekipa od tih novaca zdimiti,barem 60%.